• Početna
• Pitali su:
• Prvi dio
• Drugi dio
• Treći dio

Gospodine Čupiću, izlazite na lokalne izbore, ako se ne varam, prvi put na nezavisnoj listi ... ili griješim?

Općepoznati trend u Hrvata jest da probleme, svoje ili zajedničke, pokušavaju riješiti ulaskom u partije. To se nije pokazalo kao dobro za društvo u cjelini. Stvarnost ih demantira. U strankama nastaje kaos i klima dodvornišva, što nije dobro kako vidimo u praksi. Kod mene je obrnuti smjer; izlazak iz partije.

Pa hajde kada ih već spominjete, koje su to partije u kojima ste bili?

Partije? Ja sam bio samo član HSS-a, dok je u njoj još nešto značilo ime Stjepan Radić. Istjeran sam iz nje i gotovo.

Vi niste od jučer u politici. Bili ste i predsjednik Gradskog vijeća.

Naravno, Vi znate da sam ja već 8 godina u lokalnoj politici, od čega sam 5 godina bio predsjednik Gradskog vijeća. I sada ću se ovdje nadovezati na to kada se već tamo po Internet forumima spore, jesam li ja svojevoljno napustio vlast ili nisam. Ostavka, naravno da je bila ostavka. Uzrokovana nepovjerenjem. Vlast se bavila sama sobom, što je i danas vidljivo iz jednostavnih stvari. Evo spomenuti ću spomenik poginulim braniteljima. Toliko je polemika bilo oko tog spomenika, donešene su potrebne odluke prije dvije i pol godine je položen  kamen temeljac. Hajde ga vi sad probajte pronaći. Zarastao je u travi. Sramota. Sramota jednog Grada. Eto zato sam tu. Zato što to želim promjeniti. To i još mnogo toga. Ne gajim iluzije da netko može izbrisati HDZ i SDP. Dapače, biti će njih uvijek, ali i tu će se stvari znatno mijenjati, a ja sam sigurno jedan od faktora zbog kojih će se mijenjati. Ljudi su nezadovoljnji izborom ljudi u HDZ-u i u SDP-u. Nezadovoljstva će naravno uvijek biti. Po mojim slobodnim procjenama SDP je već odavno privatna stranka. Ne mora se nitko složiti sa mnom, ali iz više stvari je to vidljivo, pa si zato dajem za pravo tako procijeniti. Napose, imate i HDZ, koji je po meni, od ta tri slova u skraćenici, samo zajednica, a demokracija definitivno u toj stranci još nije zavladala, iako su je svima puna usta. Međutim, nije moje da ja kudim druge. Ja sam tu da pokažem što ja mogu.

Zbog čega ste odlučili kandidirati se i za gradonačelnika i da na izbore grada Ploča izađete s nezavisnom listom? Otkud ta odluka?

Pa prije bi bilo što me naljutilo pa sam izašao na izbore. Naime, tu se radi o našoj budućnosti, budućnosti naše djece, htjeli mi to ili ne. Kako mi glasujemo, što imamo u ponudi, tako to i bude, takvu vlast imamo. Ako ne mislimo na kulturu, ako ne živimo kulturno i ne živimo kulturu, kako ćemo imati kulturu u gradu? Jedan od problema u našem Gradu sigurno je i kultura. Dakle, ja se stavljam na raspolaganje ljudima. Imate pravo izabrati. Imati ćete onako kako izaberete.
Nezavisna lista je ustvari produkt političkog iskustva.

Što Vi mislite zbog čega biste bili najbolji izbor za gradonačelnika i zbog čega očekujete od birača da svoj glas daju upravo Vama? Koje su Vaše kvalitete za voditi ovaj Grad?
Pa dobro, zašto ste se uopće počeli baviti politikom?

U politiku sam ušao iz prkosa, sa stavom: „Ja ću nešto promijeniti.“ Imao sam neku percepciju o stanju u politici. Kada sam prvi put ušao u gradsko vijeće, uvidio sam da stanje nije tako loše, stanje je još i gore. To je bio ujedno i razlog moga povlačenja sa dužnosti predsjednika gradskog vijeća. Naime, s ovim gradonačelnikom i poglavarstvom, vidio sam da sve to skupa nije ono što se reklamira vani, na radiu, kroz novine.To nije to.

Iznutra niste mogli djelovati?

Ne može se djelovati. Evo reći ću Vam primjer. Prostori u Gradu Ploče. MORH-ovi popularni prostori. Ja kaopredsjednik Gradskog vijeća, znači član koalicije, partner u vlasti, zajedno s kolegom Barbirom, zagovaro sam da po zakonu koji nam to dopušta, zaračunavamo porez na neiskorištene nekretnine, ruinirane prostore po gradu, kroz nekoliko godina. Da je to uvaženo, danas se ne bi trebali sporiti oko toga, niti ikoga moliti, već bi to po Ovršnom zakonu bilo naše. Ali nije bilo volje za takve stvari. Dakle pozitivna ideja ne može proći, jednostavno ne može.

Koji je to način? Kako će Dragan Čupić kao gradonačelnik raditi na dobrobiti ovog Grada?

Čuli smo da Grad ima sto probema, od javne rasvjete, komunalne opremljenosti i slično. Oko toga se spore Baćinci, Kominjani, Rogotinjani, Staševica i Pločani sami. Sada nas je već uhvatila i recesija, opće stanje. Doduše, mi u općem stanju nalazimo opravdanje za naše stanje. Imamo u Gradu Luku Ploče koja je ograničena sa svojim kapacitetima. Nema više trpanja radnika u Luku Ploče, možda jedino kada se otvore novi terminali, ali zasada je stanje ograničeno i moguće je čak da će ići u suprotnom smjeru, negativnom naravno. Treba pronaći izlaz u novim vrijednostima.

Koje su to vrijednosti? Koji je Vaš plan i program?

Složiti ćete se da je turizam u cijeloj Hrvatskoj blagodat. Mi naš turizam uopće nismo pokušali iskoristiti. Koristi se nažalost svake četvrte godine u pričama. Osim turizma tu je i poljoprivreda koju ne smijemo zaboraviti, a još uvijek je neiskorištena.
Dakle, umjesto da svi čekamo u redu za posao u Luci Ploče ili u nekoj od agencija koje žive od prometa u Luci Ploče, mi se okrećemo novoj staroj djelatnosti, turizmu i poljoprivredi i tome kako ih vrtjeti unutar sebe. Čuli ste već da su doneseni prostorni planovi oko kojih je bilo velike buke. Govorilo se i o hotelima na Kominskom ušću i Baćinskim jezerima. Klasičan hotel od 400-800 ležajeva u rukama stranih investitora mi želimo zamijeniti sa 100-200 manjih objekata u vlasništvu građana. Smještajni kapaciteti Grada Ploča, dakleostaju isti. Neću govoriti o kakvim je objektima riječ, o pojatama ambijetalnog tipa, apartmanima, bungalovima. Za sada je to manje bitno. To će definirati turistička studija, koju namjeravam napraviti ukoliko dobijem povjerenje građana. Uglavnom, ovaj koncept je po meni jako važan, a želim da ga čuju, potencijalni birači, koji će na kraju krajeva određivati sudbinu sebe i svoje djece. Želim da vlasnici tih 100-200 manjih objekata budu građani i da od toga svi imamo koristi, od Komina, preko Rogotina, Ploča, Baćine pa sve do Staševice.
Uglavnom razlika i to presudna razlika je u tome da vlasništvo tih objekata ostane naše, a ne nekolicine stranih investitora. Osim toga moj program predviđa zaradu od novih djelatnosti, turizma i poljoprivrede, u budućnosti našim građanima. S naglaskom na našim, ljudima koji žive tu.

Kada kažete „naše“ na koga mislite?

Pa na građane Grada Ploča. Nemojte misliti da djelimo nekoga po vjeri ili naciji. Bože sačuvaj. I Vi možete imati jedan takav objektić koji će Vam donositi, recimo to tako, turističku dobit od cca 1.000,00 kn. Vama će sigurno tih 1.000,00 kn više značiti nego  milijuni koji idu nekom Šveđaninu naprimjer. Zar ne?

Znači ovo je naša zemlja i tu smo da živimo na njoj?

Tako je. NEK' TA NAŠA ZEMLJA I OSTANE NAŠA. Zato i iznosim ovaj koncept. U čemu je bit i razlika? Prvih 4-5 godina dok investitor investira, mi ćemo i imati nekakvu korist, građevinske tvrtke će raditi, neki će se i zaposliti, ali nakon toga koristi ima samo investitor. Mi ne. Zato još jednom naglašavam da je moj koncept zamišljen da mi budemo investitori i vlasnici, da mi od toga svega imamo koristi. Mi danas i kasnije naša djeca.
E sada je pitanje odakle nama novac za investiranje. Tu najveću ulogu ima Grad  i gradonačelnik. Tu nastupamo sa programom javno privatnog partnerstva koje već živi u Hrvatskoj. Nešto slično. Dakle partneri će biti s jedne strane građani Grada Ploča, a s druge strane gradski Fond za investiranje i subvencioniranje.

Ako sam vas dobro razumio, svim zainteresiranima za investiranje, Grad će omogućiti stjecanje vlasnišva, odnosno, plaćanje koncesije i sudjelovanje u turističkom razvoju.

Vlasništvo. Da mi budemo vlasnici i da mi crpimo tu dobit.

Je li Grad Ploče dovoljno moćan da tako nešto financira?

Grad Ploče ima ulogu sufinancijera.
Tri faktora će građanima pomoći da postanu vlasnici i dioničari u tom projektu. To je nešto slično radničkom dioničarstvu.
Jedan dio čini gradski Fond za subvencioniranje i financiranje koji ću ja, ako postanem gradonačelnik, organizirati. Iz iskustva znam da Grad to može. Osam godina pratim proračune i znam u koje sve ludorije se novci troše. Na primjer, na jednoj sjednici se otpišu četiri milijuna kuna duga – zastarjelih potraživanja. Znači te novce ulažemo u poljoprivredu i turizam i s tim se povećava moguća dobit...ali kako će to raditi recimo, građani?
Dakle, drugi dio čine građani – njihov vlastiti kapital, ušteđevina koju imaju. To zasigurno nisu veliki iznosi, a dio njih čak i nema vlastitog kapitala. Tu dolazi treći dio priče.
Onim građanima koji nemaju novac, pa i onima kojima određeni iznos nedostaje – potrebna svota osigurati će se iz dugoročnih kredita pri kojima Grad može sudjelovati kao posrednik između građana i banke.
Ako Grad ili gradonačelnik posreduje i jamči pri dobivanju kredita za dvjesto građana – sigurno može osigurati povoljnije uvjete kreditiranja – povoljnije kamate, duže rokove otplate i eventualne odgode plaćanja – nego što bi mogao postići građanin pojedinac.

Dakle, građani će taj kapital uložiti u poljoprivredu i turizam. Uloženi kapital će se višestruko vratiti. Jedan dio građanima, a drugi gradskom proračunu, u gradski Fond, za daljnje investiranje.

Što je zapravo taj gradski Fond? Iz čega se on puni?

Prvo što sam spomenuo je gradski proračun.
Drugi dio koji bi trebao puniti taj Fond je dio dobiti poduzeća u vlasništvu grada. Autobusni kolodvor, športska dvorana, Izvor ...
Športska dvorana ne radi punim kapacitetom, koji bi mogao biti bolje i komercijalnije iskorišten. Dvorana sigurno može ostvarivati bolji prihod.
Izvor – svi znamo kako se tamo zapošljavaju novi ljudi. Izvor ne posluje s dobiti, već čim se  neka dobit ostvari, zaposli se novi radnik. Ljudi trebaju posao, treba ih zaposliti, ali ne na takav način. Taj novi radnik je samo stvorio zagušenje. Umjesto da zaposlimo pet novih ljudi, tu dobit ćemo prebaciti u gradski Fond za investiranje i odatle ćemo napraviti posao i stvoriti nova radna mjesta tim ljudima.
Treći dio su pristupni fondovi EU, koji takve ideje potiču i financiraju.
Još nisam čuo da je itko iz grada pokušao iskoristiti tu mogućnost.
I na kraju, ukoliko nedostaje novaca za ovaj veliki projekt, posežemo za sudjelovanjem domaćih investicijskih fondova. Naravno, u manjem postotnom iznosu, do 25%. Pošto je u ovom programu „Nek' naše i ostane naše“, predviđen kružni tijek novca, nakon prvog ili drugog kruga dobiti, spomenuti investicijski fondovi se namiruju i prema potrebi izostavljaju iz daljnjeg udjela u dobiti. Ostaju samo naši građani i gradski Fond za investiranje i subvencioniranje.

To su dosta velike brojke, ti fondovi Europske Unije...mislim da je nešto bilo razgovarano oko kanalizacije i oko vode u gradu Pločama ali...

To su samo priče, priče od izbora do izbora. To ne treba raditi gradonačelnik ni političar, postoje službe, čak i kvalitetne tvrtke koje se bave tim. A što radimo mi s našim ljudima, našim stručnjacima? Cijelo vrijeme govorimo – Pločani nam odlaze u Zagreb. Što rade u Zagrebu? Pa pišu takve programe. Zato ću ja neke od njih vratiti iz Zagreba.

Zašto ih ne pišu u Pločama?

A zašto?! Zato što se kod nas, u Pločama ne cijeni, kao prvo domaći čovjek. A kao drugo, stručnjak. Cijeni se rođak i partijski poltron koji najčešće nije na visini zadaće koju bi trebao činiti. Rezultat vidimo u svakodnevici. Tonemo zajedno.

Makar nešto činimo zajedno?

To više nije smiješno, postalo je žalosno. To treba svakako promijeniti.
Ali, da nastavim priču sa gradskim Fondom za investiranje. Dakle, to su sada tri osnovna dijela koja čine njegovu bit, a po potrebi mogu se uključiti i investicijski fondovi.
Ušće Neretve, Baćinska jezera, to je potencijal koji je vrlo jednostavno iskoristiti. Za to nam ne treba strana pamet, a kao što sam sada objasnio niti strani novci.
Zaključak je jednostavan, naša pamet – naši novci – naša zarada, i na kraju ono što mi zovemo naše, a to su Baćinska jezera i Kominsko ušće, neka stvarno ostane naše.

Pretpostavljam da sve to planirate u okviru onoga što se zove održivi razvoj?

Naravno. Ekologija kao temelj održivog razvitka je na prvom mjestu.
Dakle, cilj je stvoriti novu vrijednost i većinsko vlasništvo zadržati u našim rukama. Ti objekti, koje će odrediti studija razvitka turizma i poljoprivrede, moraju biti usklađeni sa zakonom, te zadovoljiti uvjete utjecaja na okoliš. Kako će u konačnici izgledati, neka odrede turistički stručnjaci, koliko će ih biti, isto tako. Ali, za mene kao domicilnog čovjeka, jako je važno da ostane u našem vlasništvu. Pa neka je i manja zarada - ali to je naša zarada.

Priznajem, vrlo ambiciozan program, nego tko će to sve provesti u stvarnost.

Kao prvo moje dvije kolegice i suradnice. To su, Pločanka Andrea Kozina, inženjerka računarstva od 24 godine, dobitinica rektorove nagrade za najboljeg studenta na svom fakultetu. Ima ponude, ali teško joj je otići iz Ploča. Jedino je ovo njen grad i samo tu je doma. Danas u informatici nije problem posao pronaći, tako ni Amerika nije daleko, za nekoga tko nešto zna.
I druga kolegica, Milena Grgurinović, 23 godine, prvostupnik ekonomije, smjer management - koji čini i veći dio mog programa.
Ona je dobitnica CROMAR nagrade za poslovni plan. Znači, radi biznis planove, zna cura raditi. Recite, tko od nas danas treba biznis planove? Ovdje u Pločama - nitko.
Ja želim to promijeniti. Takvi ljudi nama trebaju u gradskoj vlasti, ne gladni kruha, nego ljudi sposobni, koji će stvoriti kruh sebi i drugom.

Osim njih, obvezatan je ozbiljan udjel turističke zajednice grada Ploča, ali ne ovakve kakvu imamo, već posve drugačije. Kompetentne, stručne i spremne na izazov vremena koje dolazi. U izradi ovog programa „Nek' naše i ostane naše“ svoje mišljenje su ugradila čak tri turistička managera iz našega grada, a koliko ja znam još ih ima. Pa nama ta vrsta pameti treba. Moramo otvoriti vrata turističke zajednice stručnim ljudima. Svoju zadaću moraju izvršiti i gradske službe, a to je posebna priča, jer je to leglo političkih umirovljenika. I to je još jedna teška zadaća novog gradonačelnika.

Ako imate bilo kakav komentar, molbu, pitanje, ideju...želite pomoći na bilo koji način, iskazati potporu... javite se u naš izborni stožer u Vukovarskoj 4 ili na tel. 020/670-211

Možete se javiti i na e-mail adresu izbori2009@dragancupic.iz.hr